Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević ocijenila je da je jedan dio tužilaca korumpiran, a jedan u profesionalnom smislu nedorastao funkciji koju obavlja. Ona ukazuje da bi izdvajanje Specijalnog tužilaštva iz strukture Državnog tužilaštva podrazumijevalo promjenu Ustava.
–Kako sada stvari stoje, VDT će igrati značajnu ulogu u izboru specijalnog tužioca, kakvo god da bude konačno rješenje. Ostaje samo dilema da li će VDT imati presudan uticaj na izbor specijalnog tužioca ili ne. Pošto se uočava zabrinjavajuće visok stepen nepovjerenja među državnim organima, izgleda logično da VDT, koji uživa visok stepen legitimiteta, dobijenog od Skupštine Crne Gore, traži punu kontrolu nad Državnim tužilaštvom, čiji je sastavni dio i Specijalno tužilaštvo – kaže Uljarevićeva.
Jasno je, dodaje ona, da bi potpuno izdvajanje Specijalnog tužilaštva iz strukture Državnog tužilaštva podrazumijevalo promjenu Ustava Crne Gore.
–Ali, mi sada imamo dato stanje i razmišljamo u mjeri mogućeg šta bi dalo bolji rezultat u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Činjenica je da smo i do sada imali specijalno odjeljenje i specijalnog tužioca, i to u rangu zamjenika VDT-a, kao dio Državnog tužilaštva. Nadležnosti su bile skoro identične, a rezultati mršavi. Civilni sektor je insistirao na većoj samostalnosti budućeg specijalnog tužioca, i to prvenstveno od izvršne vlasti, locirajući vrlo argumentovano izvršnu vlast kao prostor sa najvećim rizikom od korupcije i brojnim indicijama o postojanju korupcije na visokom nivou – ističe Uljarevićeva.
Prema njenoj ocjeni, dosadašnji rezultati tužilaštva u ključnim pitanjima koja opterećuju Crnu Goru nedopustivo su loši, prije svega u borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
–Čini se da je jedan dio tužilaca u profesionalnom smislu nedorastao funkciji koju obavlja, dok je jedan dio korumpiran, ali sa jakom zaštitom (van)institucionalnih centara moći, a da je veoma mali broj tužilaca zaista posvećen svom poslu, profesionalan i hrabar. Takvo stanje zahtijeva ozbiljno pročišćavanje tužilačke organizacije. Ipak, zakonsko rješenje koje predviđa reizbor tužilaca ne daje adekvatne kriterijume, niti garantuje potrebnu transparentnost tog procesa, zbog čega postoji realna opasnost da taj reizbor postane kontraproduktivan i da tužilaštvo ostane u znatnoj mjeri „anesteziran” državni organ, koji se jedino „budi” u obračunu sa neistomišljenicima vlasti, ali suštinski nema snage da se izbori sa „prljavim igračima” u sopstvenoj strukturi, a još manje sa korupcijom i organizovanim kriminalom – zaključila je Uljarevićeva.D.Ž.
Opstrukcije nijesu isključene
Ako pratimo dosadašnju praksu, ne bi bilo iznenađenje da i izbor specijalnog tužioca trpi određenu opstrukciju. Rokovi u pregovaračkom procesu sa EU već su probijeni, pa bi dalje odlaganje izbora specijalnog tužioca predstavljalo veliki korak ka blokadi pregovora u najvažnijem poglavlju za Crnu Goru. Jasno je da bi i razgovor o specijalnom tužiocu i cijelom nizu institucionalno-normativnih mehanizama za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije bio skoro nemoguć kada ne bi postojao pritisak međunarodne zajednice i da crnogorsko društvo nije otvoreno prema pregovaračkom procesu, kaže Uljarevićeva.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.